„Neka hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana“- Hipokrat

 

 

Nutricionizam ili znanost o prehrani razmatra odnos između čovjeka i hrane i sve što proizlazi iz tog odnosa. Hrana održava život i pokreće društvo i pojedinca. Potreba za izvorima hrane i borba da se dođe do nje pokretala je velike političke i društvene događaje. Grčki liječnik Hipokrat, prvi je odijelio vračanje i magiju od znanstvene medicine, te je već u to vrijeme jasno iznio svoju misao „medicinska znanost ne bi uopće bila otkrivena niti pronađena, i ne bi postala predmetom istraživanja kad bi isto jelo i piće odgovaralo i bolesnom i zdravom čovjeku“. Stari liječnici hranu su smatrali faktorom liječenja, ali i uzrokom bolesti, dok sam Hipokrat je hrani pripisivao samo ljekovitost. Čak je pripisivao kratkotrajno gladovanje kao lijek za liječenje nekih bolesti, što je i danas aktualno. 

Moderno doba, s napretkom industrijalizacije i brzim tempom života, na prvo mjesto stavlja prehrambeni paradoks: obilje hrane - prehrambeni deficit. Takvom društvu obilja prijeti globalna epidemija pretilosti, a nutricionizam se, kao znanost 21. stoljeća, usmjerava na pružanje optimalne prehrane u skladu s modernim načinom života. Na tom putu koncept funkcionalne hrane ambiciozan je i dugoročan cilj i, što je najvažnije, sagrađen je na znanstvenim temeljima koje tek treba prepoznati, a zatim prihvatiti.

Nastavak teksta- u izradi....